ODGOVORI NA ČESTO POSTAVLJENA PITANJA

 

 

Šta su obnovljivi izvori Energije?

 

Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobijaju iz prirode pa se mogu obnavljati; danas se sve više koriste zbog svoje neškodljivosti prema okolini.
Najčešće se koriste energije vjetra, sunca i vode.


 

Koje su tehnologije obnovljivih izvora energije?


Većina tehnologija obnovljivih izvora energije se na direktan ili indirektan način napaja iz Sunca. Sistem Zemljine atmosfere je uravnotežen tako da je toplotno zračenje u svemir jednako pristiglom sunčevom zračenju što rezultira određenim energetskim stepenom unutar Zemljinog atmosferskog sistema što u grubo možemo opisati kao Zemljina klima. Hidrosfera (voda) upije veći udio dolazećeg zračenja.

Najviše zračenja se apsorbuje pri maloj geografskoj širini u području oko ekvatora, ali se ta energija raspršuje u obliku vjetrova i morskih struja po cijelom planetu. Gibanje valova moglo bi imati važnu ulogu u procesu pretvorbe mehaničke energije između atmosfere i okeana kroz opterećenje uzrokovano vjetrom. Sunčeva energija je takođe odgovorna za distribuciju padavina, koje su stvarane hidroelektričnim projektima, i za uzgoj biljaka koje su potrebne za proizvodnju biogoriva.

 

Strujanje obnovljive energije uključuje prirodne fenomene kao što su: sunčeva svjetlost, vjetar, talasi, geotermalna toplota kao što Internacionalna Agencija za Energiju objašnjava: "Obnovljiva energija je dobijena iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju. U svojim različitim oblicima, dobija se direktno iz sunca ili iz toplote stvarane duboko u Zemlji. To još uključuje električnu struju i toplotu dobijenu iz izvora poput sunčeve svjetlosti, vjetra, okeana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena dobijenog iz obnovljivih izvora."

Svaki od ovih izvora ima jedinstvene karakteristike koje utiču na to kako i gdje su korišteni.

 

 

Kako se koristi snaga vjetra?

Protok vazduha može se upotrebljavati za pokretanje vjetroturbina. Novije vjetroturbine imaju raspon snage od 600 kW do 5 MW premda su turbine sa izlaznom snagom od 1.5 do 3 MW postale tipične za komercijalne svrhe; izlazna snaga turbine je funkcija kubne brzine vjetra, tako se s povećanjem brzine vjetra dramatično poveća izlazna snaga. Područja gdje su vjetrovi snažniji i učestaliji, poput priobalja i mjesta velike nadmorske visine, preporučljiva su za izgradnju vjetroparkova.

Budući da brzina vjetra nije konstantna, proizvedena energija vjetroparka u godini nije nikad velika kao zbir nazivnih vrijednosti generatora pomnoženih sa brojem radnih sati. Omjer stvarno proizvedene energije na godinu do teorijskog maksimuma se naziva faktor kapaciteta. Uobičajeni faktor kapaciteta iznosi od 20% do 40% sa vrijednostima u gornjim granicama na pogodnim mjestima proizvodnje. Na primjer, turbina snage 1 MW sa faktorom kapaciteta od 35% neće proizvoditi 8760 MWh na godinu već samo 0,35x24x365=3066 MWh, što u prosjeku iznosi 0.35 MW. Uz pomoć podataka dostupnih na Internetu za neke lokacije, faktor kapaciteta se može izračunati na temelju godišnje izlazne snage.

Globalno gledajući, smatra se da dugoročni tehnički potencijal energije vjetra je zapravo pet puta veći od konačne svjetske proizvodnje energije, tj. da je 40 puta veći od trenutne potražnje energije. To bi moglo zahtijevati veliku količinu tla za izgradnju vjetroturbina, posebno u područjima s većim izvorima vjetra. Iskustva s priobalnim izvorima ukazuju na to da je tamo brzina vjetra ~90% veća od one na kopnu, pa bi tako priobalni izvori mogli pridonijeti znatno više energije. Taj broj bi se takođe mogao povećati s povećanjem nadmorske visine vjetroturbina smještenih na kopnu ili u vazduhu.

Snaga vjetra je obnovljiva i ne uzrokuje stakleničke gasove (ugljen dioksid i metan) tokom rada.

 

 

Kako se koristi snaga vode?

 

Snaga vode (u obliku kinetičke energije, temperaturne razlike ili gradijenta slanosti) može se sakupljati i koristiti. S obzirom da je voda 800 puta gušća od vazduha, čak i spori vodeni tok ili umjereni talas može pridonijeti razmotrivu količinu energije.

Postoji mnogo oblika snage vode:

1. Hidroelektrična energija je izraz rezervisan za brane velikih dimenzija poput Grand Coulee Dam u državi Washington i Akosombo Dam u Ghani.

2. Mikro hidro sistemi su uređaji hidroelektrične energije koji inače proizvode do 100 kW snage. Često se upotrebljavaju u područjima bogatim vodom kao Remote Area Power Supply (RAPS). Širom svijeta je mnogo takvih hidroelektrana uključujući i one od 50 kW na Solomonskim ostrvima.

3. sistemi bez brane koriste kinetičku energiju samih rijeka ili okeana bez korištenja brana.

4. Energija okeana opisuje sve tehnologije za prikupljanje energije oceana i mora.

5. Snaga morskih struja: slično kao plimno-osečka snaga, koristi kinetičku energiju morskih struja.

6. Pretvaranje toplotne energije okeana (PTEO) koristi temperaturnu razliku između toplije površine oceana i hladnijih dubina, te se na kraju primjenjuje ciklični generator topliote. PTEO još nije testiran na terenu u velikim razmjerima.

7. Snaga morskih mijena obuhvaća energiju plime i oseke. Trenutno postoje dva različita načina proizvodnje energije iz plime i oseke:

7.1. Plimno-osečko kretanje u vertikalnom smjeru - plima uđe, nivo vode u bazenu poraste i zatim dođe oseka. Prilikom oseke, nivo vode pada i ona protiče kroz turbinu i tako se iskorištava potencijalna energija pohranjena u vodi.

7.2. Plimno-osečko kretanje u horizontalnom smjeru – morska struja. Zbog velike gustoće vode, koja je 800 puta veća od gustoće vazduha, morske struje mogu imati puno kinetičke energije. Nekoliko komercijalnih prototipova je izgrađeno, a mnogi se tek razvijaju.

8. Snaga talasa koristi energiju pohranjenu u talasima. Talasii inače pomiču velike pontone gore-dolje u vodi, ostavljajući dio sa smanjenom visinom talasa u "sjenci". Snaga talasa je dosegla komercijalizaciju.

9. Snaga gradijenta slanosti, ili još snaga osmoze, je energija dobijena iz razlike u slanosti između slane, morske vode i slatke, riječne vode. Obrnuta elektrodijaliza i pritiskom odgođena osmoza su u procesu istraživanja i testiranja.

10. Hlađenje u dubokom jezeru, iako zapravo nije prava metoda stvaranja energije, može uštedjeti puno novaca tokom ljeta. Ono koristi potopljene slavine i cijevi kao hladnjak za kontrolu klime. Dno jezera ima godišnju konstantu od 4˚C.

 

 

Kako se upotrebljava solarna energija?

 

U ovom kontekstu, pod nazivom "solarna energija" smatra se energija prikupljena od sunčevog svijetla. Solarna energija može biti primijenjena na mnogo načina, uključujući slijedeće:

1. Proizvodnja električne energije upotrebom fotovoltnih solarnih ćelija

2. Proizvodnja vodonika upotrebom fotoelektrohemijskih ćelija

3. Proizvodnja električne energije upotrebom koncentrovane solarne energije

4. Proizvodnja električne energije zagrijavanjem uhvaćenog vazduha koji okreće turbine u solarnom tornju

5. Zagrijavanje zgrada, direktno kroz konstrukciju pasivne solarne zgrade

6. Zagrijavanje prehrambenih proizvoda uz pomoć solarnih pećnica

7. Zagrijavanje vode ili vazduha za domaćinstva zbog tople vode i toplote prostora pomoću solarno toplotnih panela

8. Zagrijavanje i hlađenje vazduha kroz upotrebu solarnih kamina

9. Proizvodnja električne energije u geosinhronoj orbiti pomoću solarnih satelita

10. Solarne klimatizacione jedinice

 

 

brosura
konsultacije
licence
novosti
fotogalerije
elektrifikacija-katuna

Sistem d.o.o. Podgorica, zastupa svjetske brendove prozvođača opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije:


studer
conergy
southwest-windpower
helional-solar-thermal-systems