Vjetar kao obnovljivi izvor energije

 

Vjetar predstavlja neiscrpan ekološki izvor energije čiji globalni potencijal višestruko prevazilazi svjetske potrebe za električnom energijom.
Ljudska vrsta koristi energiju vjetra još od davnina. Primjena energije vjetra seže iz vrijeme prvih civilizacija, kada se energija vjetra koristila za pogon čamaca na rijeci Nil ( 5000 god pr.n.e), a oko 700 godina prije Hrista, u današnjem Avganistanu, pojavile su se prve vjetrenjače koje su se koristile za mljevenje žita. Tokom 19 vijeka u Sjevernoj Americi bilo je instalirano na hiljade vjetrenjača, koje su uglavnom bile korišćene za pumpanje vode na farmama i plantažama. Početkom 20 vijeka u SAD-u masovno su korišćene prve male vjetrenjače za proizvodnju električne energije, ali su mnoge od njih prestale sa radom tokom tridesetih godina, zbog intenzivnog proširenja elektrodistributivnog sistema do najudaljnijih naseljenih područja.
Proizvodnja električne energije iz vjetra doživjela je nagli porast tokom naftne krize početkom 70-ih, ali je tek 80-ih godina prošlog vijeka doživjela izuzetan rast primjenom novih tehnoloških dostignuća. Od 1980. godine vjetroenergetika je snažno napredovala, kako u instalisanoj snazi tako i u obimu proizvodnje. Iako su prije nekoliko godina vjetroturbine od 500 kW bile svojevrsna senzacija, to su danas vjetroturbine snage od 1.0 do 2.5 MW, s prečnikom rotora od preko 100 metara, već standardna rješenja. Na slici 1 prikazan je kontiniirani porast instalisanih snaga vjetrogeneratora

 

vjetar

Sl. 1. Godišnji porast instalisanih snaga vjetroelektrana

 

 

 

Dakle tokom vjekova vjetrenjače su evoluirale u sofisticirane i efikasne uređaje za proizvodnju električne energije [1]. Posebno zanimljive su male vjetrenjače izlazne snage od nekoliko stotina W (vata) jer ih je moguće iskoristiti i na mjesti­ma gdje su manje prosječne brzine vjetra, jer ih pokreće i slabiji vjetar. Osim toga svojom su cijenom pristupačne prosječnom kupcu. Vjetrenjače male snage se koriste za punjenje baterija na mjestima do kojih električna mreža nije doprla.
Prilikom postavljanja vjetrenjače najvažnije je odabrati do­bru lokaciju. Najbolja su otvorena mjesta, bez prepreka koje bi mogle vjetar pretvoriti u turbulencije. Ako na terenu ima drveća, vjetrenjača mora biti postavljena na većoj visini od najviše krošnje u radijusu od najmanje 30 metara.

 

vjetar-2

Sl. 2.Dijagram zavisnosti proizvodnje

vjetrogeneratora od brzine vjetra

 

Konstrukcija savremenog vjetrogeneratora je projektovana da izdrže udare vjetra i do 280 km/h. Vjetrogeneratori se grade na lokacijama na kojima je srednja godišnja brzina vjetra veća od 6 m/s (na visini od 50m iznad zemlje). Jedan vjetrogenerator snage 1MW može na ovakvoj lokaciji proizvesti oko 2000 MWh električne energije godišnje, što je dovoljno da podmiri potrebe oko 500 prosječnih četvoročlanim domaćinstava.

 

 

 

 

 

 

brosura
konsultacije
licence
novosti
fotogalerije
elektrifikacija-katuna

Sistem d.o.o. Podgorica, zastupa svjetske brendove prozvođača opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije:


studer
conergy
southwest-windpower
helional-solar-thermal-systems